..." SVETIŠTE NA HLADIMA
Nad Kaštel-Sućurcem, pol sata ugodne uzbrdice hladovitom stazom, dolazi se k jednom proplančiću, koji je okružen hrastovima, čempresima i maslinama; gdje se bijeli lijepa crkvica, Svetište Majke Božje na Hladima. Zove se "na Hladima", jer je u hladu granatih hrastova, i na ugodnom mjestu, gdje jutrom "burin" brije, a večerom svježi "majstral" puše, i gdje ti razblažuje dušu miloduh ivice, kadulje, metvice, dušice, kopra, dupčaca, ružmarina i Gospinog bilja. Divan otud puca vidik na sinje more i primorje. Prvi ti za oko zapne, kao jezero (zaliv), "konao" Kaštelanski, što ga grli poluotok spljetski i otok čiovo. Po "konalu" plove lagje i parobrodi nad "konalom" lijeće galeb, i podrugljivim glasom kukne, kad ulovi ribicu. Malko podalje vidiš Spljet, "Zvonimirov grad". Legao uz more, koči se gorostasnom palačom Dioklecijanovom, Jupiterovim hramom, mramornim dragocjenim zvonikom i romantičnim brdom "Marjanom". Na istoku gleda u te Klis, sjeo kao suri orao na kamenu, pak Solin i znamenite razvaline stare metropole (velegrada) Salone. Tu su ciklopski (orijaški) zidovi, etrurske posude, sarkofagi (kameni lijesovi), ruševine hramova i vodovoda, sve iz rimske dobe, a rječica "Jadro" vijuga se ispod vrba, koje su spustile grane nad njezinim vodama, i hrli čista i bistra, dok se ne sljubi sa morem kod naše "Male Venecije" - Vranjice". - Sa zapada Kaštela vidiš Trogir, glavice sa bijelom crkvicom na vrhuncu i obronak, vas pokriven zelenilom i maslinama, čije grane, rekao bi, polomit će se pod težinom dragocjenog ploda. Milina je to gledati, srce razdragano uživa, a iz ustiju ti se vine uzdah: "Bože! kako divno!". Usred ovog romantičnog kraja stoji crkvica Blažene Djevice Marije na Hladima. (121 metar nad morem. Vidi šematizam biskupije spljetske. Op. Uredn.)
Dobri
Bog čini za duše, što i za tijelo čovječje: On otvara spasonosne kupelji.
Mjesta, kamo se hodočasti, to su kupelji duhovne, tamo se dobije novi život.
Zemaljski liječnici preporučaju klimatske kure za slabiće u zdravlju, a
nebeski Liječnik pozivlje ljude k svetištima, da im dade zdravlje duše
i tijela. Doista iz Kaštela, iz Spljeta i iz okolice vrve čete ljudi, koji
rano svježi zrak mami tamo gore ka Gospi na Hladima, da se mole, a Sućurani,
osobito u ljetne večeri, izlaze i silaze, prebirući krunicu i noseći kite
cvijeća, da postave pred onom dragom Djevicom i Majkom. Kad se koja nevolja
u mjestu pojavi, puk odmah okreće se k njoj kao igla put sjevera. " ...