Kako upotrebljavamo novu �ivu vodu

Carolyn Maxon, kao i mnogi drugi nije osjetila ni�ta posebno kada je zapo�ela piti vodu sa mineralnim prahom »microhydrin« (uzimala je 2 kapsule dnevno). Poslije sedam mjeseci je laboratorijski pregled pokazao da se joj je opasno visoki nivo holesterola sni�ao, grudva u prsima pa smanjila. Opazila je, da joj je tako�e polako prestao bol u prsima i gr� u �drijelu (Royal Reporter, 1999). [1]

Danas je na ameri�kom tr�i�tu mogu�e dobiti vi�e vrsta �ivih voda odnosno mineralnih pra�aka koji iskori�tavaju snagu malih minerala (koloida) za o�ivljavanje vode. Kao �to smo ve� pisali (Aura br. 104,123) taka materija dobiva posebnu energetsku mogu�nost: elektroni ne kru�e samo oko jedne molekule nego oko cijelog minerala; njihova »gu�va« (vrlo velik broj na malom prostoru) energetizira vodu u kojoj su utopljeni.. Na taj na�in molekule vode (vodik u njima) dobivaju sposobnost privla�enja dodatnog elektrona, kojeg tijelo upotrijebi za neutralizaciju slobodnih radikala (kojima manjka elektron) i za produkciju �ivotnog goriva ATP (adenozin trifosfata). �to je mineral manji ve�i je njegov energetski naboj. Sama priroda iskori�tava tu tajnu - u nekim dijelovima svijeta priroda uz pomo� ledenika melje jako sitni prah, mutna ledeni�ka voda pa je bistven uzrok dugog �ivota ljudi koji piju tu vodu.

Me�u svim novim mineralnim pra�cima za o�ivljavanje vode ima »microhydrin« posebno mjesto. Njega su nakon tridesetak godina prou�avanja prirodne vode sa Himalaja, koju piju Hunze (narod poznat po dugom i zdravom �ivotu) stvorili bra�ni par dr. Patrick i dr. i Gael Crystal Flanagan. Napravili su najmanje do sada poznate minerale (nano koloide).

Dvije neodvisne univerzitetske studije (dr. K. J. Reid sa Univerziteta u Minnesoti I dr. B. J. Marlow sa Univerziteta u Massachusettu) su potvrdile, da su Flanaganovi koloidi stvarno izuzetno mali (u promjeru svega 5nm) [2] i da predstavljaju jedno od najve�ih otkri�a na podru�ju koloida. [3]

Sa microhydrinom energetizirana voda je bolja od drugih �ivih voda (umjetnih i prirodnih) i po svojoj energetskoj vrijednosti odnosno elektronskom potencijalu (ORP). Zbog toga smo odlu�ili, da joj posvetimo posebnu pa�nju.

Kao �to smo ve� pisali (Aura br. 120), �iva materija se od ne�ive razlikuje po elektronskom potencijalu (ORP – oksidacijsko redukcijski potencijal): ne�iva voda (u boci) ima ORP cca +300mV, neorgansko napravljen sok od mrkve 0 mV, svje�i organsko napravljeni sokovi cca –100mV (od mrkve –120mV, od p�eni�ne trave –250mV), prirodna »hunza« voda (voda koju piju Hunze) cca –350mV, �a�a vode »o�ivljena« sa kapsulom microhydrina po analizama instituta E/I T (Fullerton, CA) [4] �ak –650mV. Povr�inska napetost sa microhydrinom o�ivljene vode se tako smanji sa 72 dyn/cm na 45 dyn/cm i do�e na vrijednost koju ima i ljudska krv.

Kad �itamo �lanke – izvje�taje o pozitivnim utjecajima nekog novog »najboljeg« prehrambenog -ljekovitog sredstva, pitamo se:«A �ta ako je »previ�e« dobro, ako previ�e energetizira na� organizam…. i time izazove neku drugu neravnote�u u na�em tijelu?«

Decenije istra�ivanja dr. Flanagana i prije toga 60 godina istra�ivanja prirodnih �ivih voda, koje je obavio dr. Henry Coanda bile su usmjerene u pokuse da bi napravili ba� takvu vodu koju piju zdravi stogodi�njaci sa Himalaja, Tibeta, iz Gruzije, u andskoj dolini Vilcabamba. O�ito takve prirodne �ive vode daju biljkama, �ivotinjama i �ovjeku bolju biolo�ku ravnote�u. Dosada�nja istra�ivanja microhydrinom obogatene vode pokazuju ba� takvo uravnavanje biolo�kog polja.

Spomenu�emo samo dva taka pokusa. Napravljena su u E/I T (Fullerton, CA):

  a) U prvom primjeru su 8 zdravim odraslim osobama davali 18 dana po 4 kapsule Microhydrina dnevno. Osobe su �ivjele i u ovih 18 dana na isti na�in kao i ina�e. Iako su osobe na po�etku pokusa bile normalnog zdravstvenog stanja, nisu imale optimalne vrijednosti pokazatelja na biolo�kom polju. Na kraju pokusa su se skoro sve vrijednosti pokazatelja pomaknule prema optimalnim.

Mjerili su pH, oksi redoks potencial (rH2) i elektri�ni otpor (r) urina, sline i krvi. Pobolj�anja su izmjerili skoro kod svih pokazatelja, a najve�e kod elektri�ne provodljivosti (smanjenje elektri�nog otpora krvi za 19,1%, urina �ak za 24,7%). Bolja elektri�na provodljivost je izuzetnog zna�aja za prijenos nervnih impulsa u tijelu odnosno za dobro funkcioniranje nervnog sistema (L. Smith et al.). [5]

  b) U drugom primjeru su kontrolirali biolo�ko polje �ene od 48 godina sa Hodkinsonovom bolesti (rak limfnog sustava i gu�tera�e). �enu je bolest ve� jako iscrpila – na po�etku pokusa je bilo njeno tijelo ve� tako bilo�ko staro, kao da bi imala 73 godine. Uzimala je tri tjedna po 4 kapsule microhydrina dnevno (2 ujutro, 1 sredinom dana, 1 nave�er). Ve�ina pokazatelja biolo�kog polja se je na kraju pokusa pomaknula prema normalnim vrijednostima. Biolo�ka starost njenog tijela se smanjila na 64 godine. Pobolj�ale su se vrijednosti indeksa odbrane �elija i indeksa degeneracije �elija. Taj pokus ne dokazuje da je sredstvo u�inkovito kao lijek protiv raka, ve� da nije toksi�no. [6]

U�inke Flanagonove �ive vode su ve� u osamdesetim godinama provjeravali na �ivotinjama. Kroz tri generacije su s njom napajali trka�e konje (u svim fazama �ivota: �drijebe, breje i doje�e kobile, stare konje…). Nisu opazili nikakve slabe stranske u�inke. Nasuprot: ti konji su bili �iliji i zdraviji, u pore�enju s drugim konjima su imali ve�u mi�i�nu masu (P. Flanagan) [7].  Moderne zvani�ne analize potvr�uju, da mikrohidryn nije toksi�an (C.H. Howard, K. Lloyd). [8]

Obzirom na to da najvi�e vjerujemo stvarima koje sami isprobamo, smo poslije godinu i pol dana redovnog uzimanja microhydrina obavili temeljit zdravstveni pregled. Jer su jetra glavni »filter« za mogu�e otrove, nas je zanimalo kakva su po tom vremenu Iztokova jetra (prije dvadeset godina zaradi kroni�nog hepatitisa (B) bio je oslobo�en slu�enja vojnog roka). Ultrazvuk trbu�ne �upljine, koji je prije pet godina pokazao abnormalnost na jetri i isto tako na bubrezima, je bio tada bez ikakvih posebnosti, pregled krvi pa je pokazao, da se je u tom vremenu oslobodio i virusa �utice. Cijela krvna slika je bila jako dobra (sedimantacija 3, hemoglobin visok, holesterol 3,5…; neki jetreni pokazatelji su bili ne�to povi�ani (AET, bilirubin), samo ni�ta vi�e nego u zadnjim godinama.

Isto tako pri Alberti su bili rezultati obe�avaju�i. Pokazalo se< da je njena �titnja�a, koju su joj prije dvije godine htjeli operirati radila normalno. To pobolj�anje ne dokazuje ljekovitost michrohydrina; u zadnjim godinama smo isto tako popravili i svoj na�in prehane i jo� neke druge stvari. Zadovoljni smo jer mogu�ih negativnih u�inaka microhydrina nije bilo.
Pregled sadr�aja toga mineralnog praha ka�e da ne sadr�i zdravlju �tetnih sastojaka. Microhydrin je u osnovi samo silicijev hidrid (SiOH). U bistvu sadr�i samo tri elemente (silicij, vodik, kisik), od kojih je svaki zna�ajan za �ivot. Bistvo kisika i vodika (samo taj je tu u izuzetno dragocjenoj reduciranoj obliki – energetizirani hidridni obliki H- ) je poznato. Manje je poznato, da je tako�er silicij bistvenog zna�aja za zdravlje; manji sastojci microhydrina su jo� kalij, magnezijev sulfat i ri�in prah.

Uzimanje silicija �titi pred razli�itim bolestima i tegobama: osteoporzo, tro�enja hrskavice, trovanja sa aluminijom (koji posebno kod starijih izaziva poreme�aje u razmi�ljanju i opa�anju), pred arterijosklerozo, osteoartritisom, viskim krvnim tlakom i prijevremenim staranjem.

Microhydrin je prehrambeni dodatak, a sve vi�e ka�e da ima ljekovite u�inke. Zato ga doktori koji ga upotrebljavaju u svojoj praksi, priporu�avaju pri lije�enju odre�enih bolesti. U literaturi su spomenute slijede�e: AIDS, Alzheimerjeva bolest,angina, arteroskleroza, artritis, bolesti srca i �ila, bolesti puteva za dihanje (emfizem,bronhitis, astma, tuberkoloza), degenerativna oboljenja,dehidracija, depresija, diabetes,fibromialgija, gljivi�na oboljenja, gripa, herpes, hiposija, infekcije (viralne, bakterijske, fugalne), istro�ena hrskavica, kap, kroni�ni umort, opasnosti sun�anja, osteoporoza, osteoartritis, oticanje nogu, rane, paradentoza, prehlada, rak, slaba koncentracija, slaba probava, staranje, stres, viroze, visok holesterol u krvi, visok krvni tlak, upale (desni), trovanja (sa aluminijem), ovisnost (pu�enje, alkohol, kokain…).

Ako �elite upotrebljavati microhydrin u zdravstvene namjene onda je kao i pri upotrebi vitamina ali bilo kojih prehrambenih dodataka najprije potrebno porazgovarati sa lije�nikom.

Kao prehrambeni dodatak po�nemo uzimati po jednu kapsulu na dan i postepeno pove�avamo na 2 kapsule na dan«, pi�e na bo�ici. Svaku kapsulu popijemo sa 2,3 dcl vode (ne manje!). Zatvorenu bo�icu �uvamo na hladnom i suhom mjestu.

Obzirom na to da je bolje piti prije obroka je tako�e smotreno sa microhydrinom o�ivljenu vodu piti prije hrane. Kao mnogi drugi i mi stresemo sadr�aj kapsule u vodu, kapsulu pa bacimo. Ta voda djeluje na krv u vremenu 10 minuta, u�inak �a�e vode pa traje pribli�no 8 sati (najja�e u prvih 4 sata).

Microhydrin pove�ava absorpciju hrane do 3X (za 300%), hrana se s njim u probavnom traktu lak�e razgradi (i toplotno obra�ena hrana) i tako�e bolje prenosi po tijelu do svih �elija.

Jo� sredinom 1999 je na bo�ici pisalo, da je normalna potro�nja microhydrina 2 do 4 kapsule na dan. Sami smo opazili, da je normalno dovoljno 2 tablete dnevno, vi�e samo u posebnim slu�ajevima (ve�i napori, stresi, bolesti). Sada�nja uputstva na bo�ici , kao �to je ve� re�eno, savjetuju do 2 kapsule dnevno, �to potvr�uju i na�a iskustva.

Ve�ina pri uzimanju microhydrina ne osjeti posebnih neposrednih u�inaka. Neki, prije svega stariji i iscrpljeni ubrzo osjete vi�e energije (obi�no poslije 15 do 20 minuta): samo ne kao iznenadnu �ivost ve� kao trajanje �ivosti, kao da bi nam »unutra�nje baterije« du�e trajale. Zbog toga je mogu�e ispunjavati dnevne obaveze sa manje odmaranja. Dnevni ritam sa microhydrinom se ne poru�i (nije droga). Suprotno, i spavanje se obi�no popravi. Iako je mineralni prah neagresivan, neki u po�etku osjete slabosti. To je znak prebrzog osloba�anja otrova iz tijela, kojeg obi�no osjete toksi�ne osobe.

Dva na�a znanca su poslije dviju kapsula dnevno osjetile blagi glavobolj, vrlo bolesna poznanica pa ve� po jednoj kapsuli. Microhydrin jako dobro istjerava otrove iz tijela, najbolje izme�u dosada poznatih sredstava. To zna�i, da se s njim iz �elija i me�u�elijskih prostora u krvi i limfi osloba�aju ve�e koli�ine nabranih otrova. Obi�no organi za izlu�ivanje (jetra, bubrezi, debelo crijevo, ko�a, plu�a) te navale toksina ne mogu dovoljno brzo preraditi, zato nastanu problemi (kriza osloba�anja otrova u obliku glavobolje, grla ali na< drugim slabim to�kama na�eg organizma.

U takim primjerima je potrebno smanjiti ali i prekinuti uzimanje microhydrina istovremeno pa piti ve�e koli�ine vode. Prava mjera je uvijek ona koja garantira dobar osje�aj. Lak�a hrana, odmor, �i��enje crijeva, tu�iranje i �etkanje ko�e poma�e organima za izlu�ivanje da pobijede njihovu preoptere�enost. Za jako toksi�ne osobe se savjetuje, da pred uzimanjem microhydrina pove�aju koli�inu vode koju unose u organizam i poslije toga da po�nu uzimati malo microhydrina (npr. pol kapsule dnevno) sa ve�om koli�inom vode.

Za specifi�ne namjene tijelo treba ba� odre�ene antioksidante: za neutralizaciju nekih slobodnih radikala je najbolji vitamin C. Kad slobodnom radikalu preda svoj elektron, postane slab slobodni radikal; zato vitaminu C svoj elektron preda npr. Provitamin A, koji sam postane (jo� slabiji) slobodni radikal, njemu poslije neki tre�i antioksidant … To zna�i da je za dobro funkcioniranje vitamina potreban cijeli red raznih vitamina odnosno antioksidanata. Na kraju toga »kaskadnog« izmjenjivanja elektrona pa uvijek ostane neki toksi�ni »otpadak«. Ako u organizmu imamo dovoljno �ive vode, onda mu ona preda svoj »suvi�ni« elektron (svaki vodik u molekuli vode ima jedan dodatni elektron i zato je u anionskom obliku H-) koji ga neutralizira. Pri tome ne nastaje nikakav otrovni odpadak, samo se molekula �ive vode pretvori u obi�nu vodu koja se bez problema izlu�uje iz organizma. Zna�i da je �iva voda vrlo va�na za djelovanje drugih antioksidanata, koje ne mo�emo nadoknaditi nego samo dopunjavati. Moramo jih dobiti sa drugom hranom bogatom vitaminima (vitamina u microhydrinu nema), �iva voda pa joj daje �ivotnu mo�. U microhydrinu nema ni minerala ali drugih hranljivih tvari, koje su potrebne za �ivot i njih moramo priobiti sa hranom.

Alge spirulina su poseban vir antioksidanata i isto tako najrazli�itijih hranljivih tvari. Zato je najbolje da skupa sa microhydrinom popijemo jednu tableticu (ali dvije) posu�enih algi spiruline koju savjetuje i proizvo�a� microhydrina.

Obzirom na to da se absorpcija microhydrina dva puta pove�a, dovoljno je ako uzmemo polovi�nu savjetovnu koli�inu algi spiruline (pogledajte savjete za doziranje koji su napisani na fla�ici algi spiruline, te je mogu�e dobiti u na�im apotekama ili u bio trgovinama).

U ovom podpoglavlju objavljene informacije nisu uputstva za terapije nego su informacije, koje je iz svoje prakse dao dr. Ron Maywres [9] i mogu biti korisne za one koji se �ele posavjetovati sa svojim doktorom. Pogledajmo:

Gripe i druge akutne infekcije ( virozne, bakterijske ili gljivi�ne):

Po dvije kapsule tri puta dnevno je minimalna doza za infekcije kod odraslih. Kad bolest prestane potrebno je nastaviti sa uzimanjem microhydrina, jer se mo�e bolest opet pojaviti. Bistveno pobolj�anje se mo�e o�ekivati u vremenu od 24 do 48 sati.

Dr. Meyers priporu�uje po dvije kapsule tri puta dnevno. Kod kroni�nih degenerativnih bolesti kao �to su fibromialgija i artritis je mogu�e o�ekivati pri takom doziranju pobolj�anje u vremenu od tri do sedam dana. Kod problema krvotoka (lak�a angina, oticanje nogu) i pri problemima sa disanjem (emfizem, bronhitis, asma) pacijenti osjete pobolj�anje u vremenu od dva do deset dana.

Poznanica srednjih godina je ve� 15 godina u invalidskoj penziji zaradi asme i neobja�njenih kroni�nih upala organa za dihanje. Bistveno pobolj�anje je osjetila prije nekoliko godina kada je po�ela piti sok iz p�eni�ne trave, jo� bolje je bilo ove godine poslije vi�e mjeseci uzimanja microhydrina. Dvije kapsule na dan je bilo dosta da se je dobro osje�ala. Upale organa za dihanje i sinusa nije potpuno rije�ila, samo prije je svaku jesen trebala jake lijekove i pomo� specijalista da je uop�e uspjela podnijeti te�ke probleme na dihanju. Ove godine je jo� u decembru »na nogama«.

Druga na�a poznanica, isto tako asmati�ni bolesnik, si je sa microhydrinom pomagala protiv po�etnih znakova prehlade (koji se kod asmati�nih bolesnika zna dugo »vu�i«). Sa dvjema kapsulama microhydrina (svaka sa dvjema tableticama spiruline) je dva puta (jednu za drugom) otjerala prehladu ve� u nekoliko dana.

U klini�nim probama se je pokazalo, da microhydrin mo�e pove�ati efekat lijekova. Zato je mogu�e smanjiti propisanu koli�inu lijekova, da bi se dostigao isti efekat. Isto to se pokazalo pri nekim diabeticima u vezi sa dnevnom koli�inom insulina. O tom svakako mora odlu�ivati osobni lije�nik.

I djeca mogu uzimati microhydrin. Dr. R. Mayers ka�e, da djeca mla�a od pet godina mogu uzimati1/4 ili ½ kapsule sa 2,3 dcl teku�ine (voda, sok od jabuke…). Mo�emo ga umije�ati i u �licu jogurta, ako pri tom dijete popije dovoljno teku�ine. Kada se radi o akutnim bolestima, mogu djeca do 12 godina uzimati po ½ ili 1 kapsulu tri puta dnevno (to zna�i polovi�nu dozu od one koja se priporu�uje odraslima sli�nih oboljenja).

Pored bolesnika ve�u koli�inu microhydrina trebaju prije svega ljudi:

  * koji �ive u zaga�enom zraku (dim, industrijsko zaga�enom,…),
  * koji jedu masnu hranu,
  * koji �ive psihi�no stresan �ivot,
  * koji se bave sa intenzivnim anaerobnim fizi�nim naporima,
  * koji su izpostavljeni sun�evim jakim �arcima,
  * koji su do�ivjeli udarce ali ujede insekata.

Dr. P. Flanagan, izumitelj microhydrina poru�uje da se kod prignje�enog prsta (izme�u vrata) pomagao tako, da je svaka dva sata popijo 2 kapsule microhydina i slijede�i dan nije bilo otekline niti crnog nokta. Sami nismo imali tako te�kih primjera, ali smo se kod ujeda insekta pomagali sa 3 kapsule (u jednom prijepodnevu) i otekline uop�e nije bilo. Pri jedrenju nam je microhydrin pomagao da smo lak�e podnijeli probleme predugog izlaganja jakim �arcima sunca (neutralizacija slobodnih radikala i sa tim smo se za�titili pred opeklinama i glavoboljom).

�iva voda nije samo namijenjena bolesnicima ili onim koji se slabo osje�aju, nego je prirodni svakida�nji prehrambeni dodatak kod ljudi koji dugo �ive. Sa tom vodom o�itno pove�avamo svoju �ivotnu snagu i izdr�ljivost.

Himalajsko ljudstvo Hunza je znano po izdr�ljivosti i u jako visokoj starosti. Med njihovom planinskom dolinom i glavnim gradom pokrajine Gilgit je npr. 96 km planinskog puta koji vodi preko jako visokih prijelaza. Tu udaljenost savladaju pje�ice, obave poslove u gradu i bez no�enja se vrate ku�i – svakako opet pje�ice; skoro 200 km planinskog puta prepje�a�e bez no�enja.

Prvi ekstremni pokusi ka�u, da ima microhydrin sli�ne efekte (kada se radi o jako fizi�nim naporima) kao prirodna »hunza« voda. Lije�nik – alpinist, dr. Denis Brown se sa svojih 47 godina popeo na ju�ni vrh Mont Everesta (8763m) i to bez upotrebe dodatnog kisika (1999). Taj cilj je poku�ao dosti�i jo� u mla�im godinama ali bez uspjeha: sa svojih 39 godina je dostigo visinu 7925m. Tek kasnije kada je svojoj prehrani dodao microhydrin, je napravio podvig.

Iste godine (1999) je maratonac Andrey Kuznetsov sa 41 godinom pobijedo na slavnom Bostonskom maratonu u kategoriji 12000 trka�a starijih od 40 godina, sa odli�nim rezultatom 2 sata 14 minuta i 20 sekunda. Pobijedio je i jednu godinu prije, samo sa slabijim rezultatom. Oba puta je deset dana prije takmi�enja uzimao po tri kapsule microhydrina dnevno.

Vi�e nego sam sportni rezultat je razveseljivo to, da su atleti zavr�ili podvige bez osje�aja izcrpljenosti, koji je obi�no u takim situacijama prisutan (C.H. Howard, K. Lloyd, 1999).

Prije pobje�iivanja ekstremnih napora se organizam sretne sa najmanje tri problema: nedostatak kisika, sa pov�anom potro�njom »goriva« ATP (adenozin trifosfata) i sa pove�anom produkcijom slobodnih radikala i kiselina (npr. mlije�na kiselina). Laboratorijske probe su pokazale da microhydrin pobolj�ava djelovanje eritrocita (crvenih krvnih tijela), koji su zadu�eni za prijenos kisika (J. Shiloh) osim toga jako dobro neutralizira slobodne radikale i ubrzava produkciju �ivotnog goriva ATP (P. Flanagan; K. Purdy Lloyd). [10]

I mi sami smo probali microhydrin kod ekstremnih fizi�nih napora. Pod lije�ni�kom kontrolom je Iztok u ovoj godini (1999) postio 15 dana. Pio je vodu (velike koli�ine vode) i uzimao 2 kapsule microhydrina dnevno, svaki tre�i dan je popio 0,5 dcl soka iz mlade zelene p�enice (prije svega zaradi minerala). Uz to je obavljao vi�e nego dvojni obim normalnih pedago�kih obaveza (do 9 sati dnevno u razredu), bio je dru�tveno anga�iran u zahtjevnim psihosocijalnim procesima (stres!), bio malo na zraku i malo se gibao. U vremenu posta je smr�ao 10 kg, sve psihi�ne napore je pobijedio lak�e nego prije kod posta, koje je imao u mirnoj i zdravoj okolini. Lije�ni�ka kontrola krvi i urina nije pokazala posebnih promjena zaradi posta. Kod vra�anja ka normalnoj prehrani je pove�ao koli�inu microhydrina na 4 kapsule dnevno. Prilago�avanje je trajalo jedan tjedan i isto tako u tom kriti�nom razdoblju nije imao problema.

[1] Maxon, Carolyn: The big Mistake.  iz Royal Reporter, www.nutribz.com/mistake.html; maj,1999
[2] Letter From Dr.K.J.Reid, Professor of Mineral Engineering at the University of Minnesota;
[3] Flanagan, P.; Flanagan G.C.: Flanagan Microcluster Studie at the University of Massachusetts; v Microhydrin: Technical Information.  Arlington Publications, 1998, str. 8.
[4] Howard, Clinton H.: Microhydrin: An Overview; v Microhydrin: Technical Information.  Arlington Publications, 1998, str.3.
[5] Smith, Leonard; Prdy Lloyd, Kimberly; Phelps, Kathryn: Biological Terrain Assessment Results of 14 Subjects Before and After Testing with a Supplement Containing Silicon Bonded To Reduced Hydrogen Ions.  Journal of the American College of Nutrition, Vol. 17, No.5 1998.
[6] Nutritional Value and Safety of Microhydrin : Clinical Study: Environmental/Invironmental Tecnologies (E/I T); v MicrohydrinTecnical Information.  Arlington Publications, 1998
[7] Flanagan, P.; v Longevity's Missing Link: Wave 2 (magnetofonska kaseta).  BGP, 1999. 
[8] Poskusi na podganah so pokazali, da je LD50 ve�jo od 5 g/kg, kar ustreza ameri�kim standardom za netoksi�ne snovi in tudi evropskim (ve�ji od 2g/kg) (Howard, Clinton H.; Lloyd, Kimberly: Abstracts of Evaluation Studies of Microhydrin A Functional Silicate Nanocolloid.  Copyright 1999 Royal BopdyCare, Inc., Revised October 7,1999, http://rbcglobenet.com/html/research/research.htm
[9] Meyers, Ron: Microhydrin: A Unique Nutritional Tool For Healthy Cell Environment.  RBC: Light Force, www. worldlightcenter.com/litefrce/micart.htm, maj 1999
[10] Flanagan, Patrick: Purdy Lloyd, Kimberly: A Silicate Mineral Supplement, Microhydrin, Tarps Reduced Hydrogen Providing In vitro Biological Antioxidant Properties: 10th Annual US Hydrogen Meeting.  Technoloy Advances Vol.10, April 1999.

Autori: Iztok Ostan, Bo�ena Ambrozius, Alberta Ostan i Ale� Vesel
Publicirano u reviji Aura br.124/99
Prijevod: Irena Poles Rimac i Ljubo Poles

VRH