Rezultat proteklih ratova sa Venecijom i Austrijom,odnosno gubljenje velikog teritorija,bio je veliki udarac za Tursku Imperiju,koja je "jedva docekala" prvu priliku da ponovo zapocne rat sa Venecijom,sto se i desava 1714 godine,poslije krsenja odredjenih odredaba "Karlovackog mira" od strane Venecije.Austrija ponovo postaje saveznik Veneciji te biljeze veliku pobjedu kod Novog Sada (Petrovaradin) 1716 godine,dok su svi njihovi napadi na Bosnu bili uglavnom uspjesno odbijeni.Poslije toga dolazi do sklapanja novog mira u Pozarevcu 1718 godine,poslije cega Austrija i Venecija uzimaju neke dijelove Bosne,te se uspostavlja danasnja jugozapadna granica Bosne. Sve ovo je rezultiralo da Turska Imperija povisuje poreze prema Bošnjacima,te se desavaju velike pobune Bošnjaka protiv Turske Imperije 1727,1728,1729 i 1732 godine. Sljedeca veoma bitna godina jeste 1736,kada Austrija krsi primirje i napada Bosnu,ali njena vojska biva totalno porazena u bitci kod Banja Luke,te dolazi do novog primirja 1739 godine,kada se uspostavlja danasnja sjeverna granica Bosne. Zatim,ponovo dolazi do velikih pobuna Bošnjaka protiv Turske Imperije,koje se desavaju 1745 i 1747 godine,a poslije velike pobune Bošnjaka u Mostaru 1748 godine Sultan salje pismo "upravitelju" Bosne,Mehmed-Paši,koje je sadrzavalo samo jednu recenicu : Bosna mora biti ponovo osvojena! Mehmed-Paša se brutalno suprotstavlja Bošnjacima,poslije te naredbe,i postepeno uspostavlja mir u zemlji,iako je podrucje Mostara kasnije ponovo nastavilo biti centrom nezadovoljstva Bošnjaka prema Turskoj Imperiji,tako da je Mehmed-Paša bio prisiljen da salje veliku vojsku na Mostar 1768 godine,da suzbije pobunu. Godine 1788 je razvijen plan o osvajanju Balkana od strane Ruske Carice Katarine Velike i Austrijskog Cara Josipa II,te ubrzo vrse veliki napad na Bosnu.Na pocetku rata obecavaju da ce postivati slobodu vjeroispovijesti svim Bošnjacima muslimanima,ukoliko poloze oruzje i predaju se,a takodjer su se nadali velikoj podrsci Bošnjaka katolicke i pravoslavne vjeroispovijesti u cijelom tom planu. Kada,1788 godine,ulaze u Bosnu,jedan mali dio Bošnjaka,zaista,i pristupa Austrijskoj vojsci,ali velika vecina Bošnjaka ,svih vjeroispovijesti, pruza zestok otpor Austrijancima na samoj granici Bosne,ne dopustajuci njihov daljni prodor.Bošnjacima je isla na ruku cinjenica da zbog te agresije i Rusija i Austrija bivaju izlozeni velikom diplomatskom pritisku,te,konacno,odustaju od te agresije 1791 godine,a zauzvrat Sultan odobrava Austrijskom Caru oficijelni status "zastitnika krscana",koji zive unutar Turske Imperije.
