DEVETNAEST STOLJECA BOSNE - Dzemaludin Alic (1989)
Bathinus, Bosthicus, Bostoensis, Bosona, Bissena, Bessena, Bosonium Bosnae i Bosnia nekadasnje su varijacije sadasnjeg imena Bosne
Dzemaludin Alic, Bosanski knjizevnik i historicar,napisao je ovu knjigu u egzilu u Saarbruckenu, Njemacka,1989.godine. "DEVETNAEST STOLJECA BOSNE - Historija i kultura Bosne od 6. do 1900.god"
(1) NAROD i ZEMLJA BOSNA (rezime) :
•Prve historijske vijesti o Bosni mogu se datirati u 6.godinu Nove ere •Stoljecima su se doticale, sudarale i prozimale kulture Istoka i Zapada •Tu su se stapali u etnicku cjelinu, ili vise slicnih, autohtoni Iliri, te Rimljani, Avari i Slaveni - do kraja 8.stoljeca •Iza Avara, ili kao Avarima potcinjena plemena, tokom 7. i 8. stoljeca stizu i Slaveni •Slavenska 'bezimena masa' ulazi u Bosnu tek pocetkom 9.stoljeca •Oni stizu u Dalmaciju s Peoloponeza s kog ih tjeraju Bizatinci, nakon neuspjelog osvajanja grada Soluna, i sa sjevera •Dolaskom Slavena u Bosnu, od tri etnosa nastaje jedan •
Bosna se mora u svom srcu sabrati i krenuti svojim stoljetnim Bosanskim putevima, koji su nesmetano vodili do Save, Drine i mora, u sve krajeve svijeta
Otvoriti oci Bošnjanima/Bošnjacima/Bosancima i pomoci im da se lakse nadju na putu nepodijeljene Bosne, zemlje koju mu pokusavaju oteti i kolonijalno podjarmiti vanbosanskom historijskom i kulturnom poimanju svijeta
Ka jacanju znacaja zemlje Bosne, ka njenom jedinstvu, kao i jedinstvu njenog naroda, a ne kao njenoj diobi, podjeli i slabljenju
Pitanje granica ozbiljno drma Bosnom i njenim narodom, a protagonisti sa strane stoljecima igraju upravo tu igru - da bi unistili jednu drevnu zemlju i njenu autohtonu, evropsku duhovnu genezu i sintezu i podjarmili je samo jednom svjetonazoru
Izbacena je politicka krilatica o zivotu jedan pored drugoga, a ne zajedno - sto je Bosanska kulturna i historijska cinjenica! Tom se krilaticom Bosna pokusava dijeliti. Njome su iscrtane unutrasnje granice. Tih i takvih granica u Bosni nije bilo otkako traje njena historija i kultura. One su uzrok svim patnjama, nevoljama, svim tugama i smrtima djece Bosne ...
•Kako tamo neki Bošnjani, mogu biti krscani prije dolaska barbarskih juznih Slavena "od kojih je sve poteklo" ..... •I kako tamo neki Bošnjani mogu biti pismeni prije juznih Slavena, makar pisali i latinicom? •Od Ilira i njihovog jezika pocinje zagonetka Bosne i njenog naroda ...... •Zagonetka pisma Bosanice, imena rijeka, zemlje i naroda Bosne •Historijski je nesporno da su u Bosni s Rimljanima i Avarima, kasnije i Slavenima, zivjeli autohtoni Iliri. Oni su imali svoj poseban jezik •Pokorena ilirska plemena zilavo su cuvala svoj jezik i obicaje •Bathinus, Bosthicus, Bostoensis, Bosona, Bissena, Bessena, Bosonium Bosnae i Bosnia - nekadasnje su varijacije sadasnjeg imena Bosne •Po jeziku, Dalmacija je bliza Bosni nego sjevernom dijelu Hrvatske •Taj jezik nazivan je ilirskim, pa i ilirsko-bosanskim i ilirsko- dalmatinskim •Samo su u Bosni narodni govor i jezik stoljecima bili i sluzbeni i knjizevni jezik! •I pocese nastajati kronike i evandjelja u Bosni na 'ilirskom', Bosanskom ili 'ilirsko-bosanskom' jeziku •I po jeziku je Bosna bila hereticcna, ne samo po svojoj Bosanskoj crkvi i patarenstvu u njoj, po svome imenu i tvrdokornom cuvanju iskona •Autohtoni Bosanski narod, pod uticajem latinskog i grckog jezika, te avarskog, ili 'hazarskog', a zatim crkvenoslavenskog jezika - postepeno gubio, zaboravljao svoj iskonski govor, prihvativsi na koncu jezik evandjelja •Ilirci izvan Bosne brzo shvatili da je ilirstvo historijski uvjerljivo samo u Bosni i Dalmaciji •Bosni je otet primat jedinstva narodnog i sluzbenog (knjizevnog) jezika tako sto je ovaj ilirski, u biti Bosanski, ili Bosansko-dalmatinski, jezik proglasen hrvatskim, srpskim i slovenskim jezikom •Samo Bosna ima pismenost i jezik koji je i narodni i knjizevni, od davnina. Upravo to je iritiralo dusebriznike i historicare, koji su zagrnuli rukave da Bosnu povijesno uniste. . .
•Bošnjani s ovih kamenova i dan danas govore Bosanskim jezikom, koji narod razumije, i porucuje svome narodu da cuvaju svoju bastinu od tudjih ratnika koji u Bosnu upadaju i hoce da je otmu •"Bosanski jezik je najljepši...radi cega bi svi ilirski pisci morali nastojati da njim pišu" - 1649.godine piše Josip Makulja
•Najstariji Bosanski tekstovi datirani su izmedju 10. i 12.stoljeca, u vrijeme pojave patarenstva •Ocuvana su na bilizima, mramorovima, ili stecccima, kojih je u Bosni oko 60 tisuca •
Tekstovi uklesani na kamene nadgrobne spomenike Bosanske vlastele i Banova su na Bosanskom jeziku •Sustina svih jezickih sporova i pitanja kod juznih Slavena bio je taj 'ilirsko-bosanski' narodni jezik •Krajem 18. i pocetkom 19.stoljeca pocinju nacionalna preporoditeljska budjenja i pretenzije prema Bosni, njenoj kulturi i povijesti...
•Tekstovi uklesani na kamene nadgrobne spomenike Bosanske vlastele i Banova su na Bosanskom jeziku, pisani su Bosanicom •Steccci govore samo o Bosni i Bošnjanima, gnomicno, jezgrovito, slikovito, metaforicno i potpuno jasno. •Ko ne umije da cita, ima oci da vidi bana Kulina kako sjedi na kamenoj stolici (stecak iz Zgosscce), didove i starce..... •
Bosna i njen narod su oduvijek bili izlozeni negaciji i strasnoj zelji za potiranjem, unistenjem •Njena osobenost i posebnost bode oci poznavaocima historije i vrijednosti u kulturi •Bosna i Bošnjani, Bosna i Bošnjaci su napadani ognjem i macem, perom i buhaccem, i "naucno" negirani •Taj bosnacid traje stoljecima . . .
•Bosna se uvijek sebi vraca •I kad je podijele i izmrve, kad joj sakriju ime, kulturu, pismo, jezik, knjizevnost i historiju - Bosna sa svojim etnosom pogleda u stecke i vrati se sebi •Jer taj narod osim Bosne drugu zemlju nema •Kultura i historija Bosne su osobeni i veliki, pocevsi od legendarnog i stvarnog ilirstva do bosanskih franjevaca koji su pisali 'ilirsko-bosanskim' ili 'bosanskim jezikom' •I prvi fermani turskih sultana i velikih vezira bili su na Bosanskom jeziku, pisani Bosanicom •Na turskoj Porti postojala je kancelarija za bosanski jezik •Turci od 1463. do svog odlaska iz Bosne 1878. ne uspijevaju nametnuti svoj jezik, iako su stampane novine, knjige i sluzbeni listovi na turskom jeziku •Potom,po odlasku Turaka 1878 godine...katolicko pucanstvo u Bosni sve vise gleda u Hrvatsku iz koje mu stizu poruke o maticnosti u Hrvatskoj, predocavane u nacionalnom smislu •Bosanski pravoslavci su nacionalizirani u Srbe, barem onaj autohtoni ilirski dio •Bosanski katolici i muslimani, kao i dio pravoslavaca koji cuvaju svoju ilirsku tradiciju, jedan su historijski etnos u tri kulture, religije, s razlicitim obicajima •. . .
•Bosnu nije prezivjelo ni Rimsko, ni Tursko, ni Austro-Ugarsko Carstvo. Nad njom su vladale i dvije bivse Jugoslavije, •Bosna, u kojoj je viseglasje i tolerancija postao idiom zivota - napadnuta je (1992) s nevjerovatnom kolicinom mrznje •Na tu se zemlju i narod podigao visestoljetni pritajeni bijes onih kojima nikad nije bilo stalo do civilizacije u evropskom smislu, do multikulturalnog i multinacionalnog zivota
•Bosna je ovaj put platila dosada najtezi danak zaboravu Bosne •Bošnjaci su se uspavali u zaboravu, u neznanju vlastite povijesti, Bosanskog jezika i pisma, knjizevnosti kulture, obicaja i vjere ...... •Izgubili osjecaj za vaznost nacionalnog imena, kao i imena zemlje, jezika i pisma ..... •Uspavala ih je vlastita utopijska prica o idealnom multinacionalnom religijskom drustvu •Naivno su pristali da ih se preimenuje, da im nacionalno ime stalno asocira na vjeru, a povijesno ime Bošnjak asocira na ponos, mnoge bitke i prije svega na pravo na zemlju Bosnu
•Demokratija i tolerancija u Bosni dio su stoljetnih nasljedja. •Bošnjaci su morali da se prisjete jeniccarskih buna usred Istanbula, pokreta za autonomnu Bosnu Huseina Gradassccevicha 1831/32 godine, otpora austro-ugarskim okupacionim trupama ..... •Turska je gusila i ostro kaznjavala vodje bosnjasskih buna socijalnog i autonomnog karaktera •Gusila je svaku pomisao o Bosanskoj posebnosti. Turska je Srbiji dala i formalnu samostalnost 1830.godine, a nije je dala Bosni, koju je 1878.godine politicki i vojno ostavila na cjedilu...
•Ne dopustiti bilo kakvu podjelu - bit je opstanka Bosne
•Historija zemlje i naroda Bosne je tragicna i velicanstvena •To je zemlja koja povremeno utone u sebe, ali se uvijek iznova budi i vraca •Njeno iskustvo dragocijeno je svakom narodu ove planete •Ono govori o vlastitosti, o vjekovnoj toleranciji, o suglasju i prozimanju razlicitih svijeta i kultura, vjera i ucenja, koji se ponekad skupo placaju •Na tu su zemlju vijekovima nasrtali oni koji ne razumiju i ne zele takvo viseglasje •Bosna tad postane nemirna i krvava zemlja, koja stiti svoj ponos i toleranciju, svoj kult viseglasja •Zvonici njenih crkava i kula, glasovi njenih hramova i dzamija jasno govore i porucuju i pozivaju na medjusobno shvatanje i toleranciju. •Samo brdjanski, nasilni element ne moze to da prihvati •Historija Bosne je slojevita i do kraja nikad objasnjena •I kad postoje nepobitni dokazi, izvori, arheoloski i epigrafski ostaci, neki se povijesnicari trude da ih zaobidju ili pogresno protumace •Kad god je nesto od presudne vaznosti za zemlju, drzavu i narod Bosne onda je to po mnogim historicarima 'mutno i nezahvalno' pitanje •Zbog toga u historiji Bosne postoje mnoge crne rupe kojima se, govorahu, ne treba baviti •Vrijeme je da se Bošnjaci kao etnos okrenu sebi i svojoj zemlji, da vrate Bosni otetu joj kulturu, uzmu u vlastite ruke svoju sudbinu i sudbinu svoje djece !!
