Site hosted by Angelfire.com: Build your free website today!

a webhely naplója - új és frissített oldalak

VMDOK

HUDOK

YUDOK

vissza a kezdõlapra

EBIB

HANG

EGYÉB

a webhely térképe

B K É L S K

B K É L S K

B K É L S K

B S C P L

V H Y E Z

B K É L S K

Elektronikus Könyvtár


A VMDK álláspontjai a magyar nyelvű tájékoztatási eszközökről, 1990. VII. 14.

Szerbül

A Vajdasági Magyarok Demokratikus Közössége politikai szervezet, amely kialakítja, kifejezi és képviseli a vajdasági magyarok kollektív érdekeit. E programcélok sikeresen megvalósulnak a szervezet mindennapi tevékenységében, ezért mindinkább bebizonyosodik, hogy az e nemzeti kisebbség kollektív érdekeinek egyetlen legitim képviselője. E megállapításokból kiindulva a VMDK Tanácsa július 14-i ülésén álláspontokat fogadott el a magyar nyelvű tájékoztatási eszközök helyzetével kapcsolatban.

1. A piacgazdálkodás feltételeiben a nemzeti kisebbségek nyelvén a tájékoztatást csak az állam anyagi támogatásával lehet megvalósítani. Hogy e támogatást a szükséges mértékre korlátozzuk, ugyanakkor pedig megvalósítsuk a rendelkezésre álló eszközök ésszerű felhasználását, mielőbb ki kell alakítani a kisebbségi nyelvű tájékoztatás koncepcióját a kisebbségi önkormányzat keretében, amelyet a koppenhágai fórum legújabb dokumentumai is a kisebbségi jogvédelem legalkalmasabb formájaként jelölnek meg. E koncepció alapját az az eszme képezi, hogy az állam önként kötelezettséget vállal arra, hogy a költségvetésből elkülönít egy bizonyos összeget többek között a Szerbiában élő magyarok szükségleteinek fedezésére is, és az így elkülönített összeget a kisebbségi önkormányzat keretében a nyilvános pályázat útján értékelt programokra használják fel.

2. A VMDK Tanácsa úgy véli, hogy az említett kisebbségi önkormányzat keretében kell biztosítani a tevékenység megfelelő anyagi alapját is. Ilyen értelemben a vajdasági magyarok kollektív érdeke, hogy megőrizze a kiárúsítástól és a felelőtlen elidegenítéstől azt a nyomdával ellátott lap- és könyvkiadót, amelyet Forum néven a társadalom adott a magyar kisebbségnek azzal a céllal, hogy az említett szerepkör magyar nyelven megvalósuljon. Rendkívül fontos túlhaladni a jelenlegi felosztottságot (a legutóbbi átszervezés után a Forum keretében ezt a szerepkört négy vállalat látja el), hogy a lap- és könyvkiadói meg a nyomdai tevékenységet egy vállalat végezze a vázolt kisebbségi önkormányzati koncepcióval összhangban.

3. A jelenlegi helyzettel kapcsolatban a Tanács úgy véli, jó, hogy Vajdaság Képviselőháza átvette a tájékoztatási eszközök alapítói jogát. Nem jó viszont, hogy e jogokat átruházta a Tartományi Végrehajtó Tanácsra. Az új pártok létezése és potenciális választóik körében megszerzett támogatásuk ugyanis nagyon valószínűvé teszi, hogy Vajdaság Képviselőháza többé nem képviseli a választópolgárok összességét, tehát nincs meg a kellő legitimitása egy ilyen lépés megtételére.

Azokban a feltételekben, amelyek lehetővé teszik, hogy az átmeneti és politikailag rendkívül érzékeny időszakban a Tartományi Végrehajtó Tanács kizárólag vagy túlnyomórészt a hatalmon lévő párt érdekeit képviselje, a Tartományi Képviselőháznak nem kellett volna lemondania a tájékoztatási eszközökkel kapcsolatos jogairól.

4. Most, amikor a Tartományi Végrehajtó Tanács megszerezte azt a jogot, hogy kijelölje a szerkesztési politika alapvető irányelveit, a VMDK Tanácsa két irányban fejezi ki érdekeltségét:

- nélkülözhetetlen a Közösség bizonyos számú képviselőjének jelenléte a magyar nyelvű tájékoztatási eszközök tanácsaiban;

- az érdekeltek között megállapodásra kell jutni annak érdekében, hogy a VMDK megfelelő teret kapjon a Közösség munkájáról szóló autentikus szövegek önálló közlésére minden magyar nyelvű tájékoztatási eszközben.

E követelések pozitív megoldása mindenképpen újabb lépést jelentene a vajdasági közélet demokratizálása folyamatában. A magyar nemzeti kisebbségnek a kifejtett javaslatokkal összhangban való megvalósítása bizonyíték lenne a vajdasági magyarok széles rétegei számára, hogy a jelenlegi hatalom nem szűkíti jogaikat, és hogy kész figyelembe venni érdekeiket.

Szerbül:

Stavovi Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara o sredstvima javnog informisanja na mađarskom jeziku, 14. VII 1990.

Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara je politička organizacija, koja oblikuje, izražava i zastupa kolektivne interese vojvođanskih Mađara. Ovi programski ciljevi se uspešno ostvaruju u svakodnevnoj aktivnosti organizacije, stoga se ona sve više potvrđuje kao jedini legitimni predstavnik kolektivnih interesa ove nacionalne manjine. Polazeći od ovih konstatacija, Savet Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara je na svojoj sednici od 14. jula ove godine utvrdio stavove u vezi položaja sredstava za javno informisanje koje svoju funkciju ostvaruju na mađarskom jeziku.

1. U uslovima tržišnog privređivanja informisanje na jezicima nacionalnih manjina može da se ostvari samo uz novčanu pomoć države. Da bi se ta pomoć mogla svesti na neophodnu meru, a pri tome da se ostvari racionalna upotreba raspoloživih sredstava, potrebno je što pre izraditi koncept javnog informisanja na jezicima nacionalnih manjina u uslovima manjinske ili narodnosne samouprave, koja je i u najnovijim dokumentima kopenhaškog foruma naznačena kao najpogodniji oblik za ostvarivanje zaštite prava nacionalnih manjina. U osnovi ovog koncepta se nalazi ideja o dobrovoljno preuzetoj obavezi države da iz budžeta izdvaja određena sredstva za potrebe informisanja između ostalog i Mađara u Srbiji, a da se tako izdvojeni iznos koristi u skladu sa opredeljenjem organa narodnosne odnosno manjinske samouprave na bazi ponuđenih programa, vrednovanih u postupku javnog konkursa.

2. Savet Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara smatra, da u navedenom konceptu manjinske, odnosno narodnosne samouprave kao javnopravne institucije leži i obaveza obezbeđivanja odgovarajuće materijalne podloge za delovanje. U tom smislu, kolektivan je interes vojvođanskih Mađara, da se očuva od rasprodaje i neodgovornog otuđivanja Novinsko-izdavačko preduzeće sa štamparijom, koje je pod imenom FORUM od strane društva dato mađarskoj narodnosti, sa ciljem, da se navedene funkcije ostvaruju na mađarskom jeziku. Veoma je važno, da se sadašnja razbijenost (posle najnovije reorganizacije ovu funkciju u okviru Foruma vrše četiri preduzeća) prevaziđe, i da novinsku, izdavačku i štamparsku delatnost obavlja jedno preduzeće u skladu sa opisanim konceptom opisane manjinske, odnosno narodnosne samouprave.

3. U odnosu na sadašnju situaciju Savet smatra, da je dobro, što je Skupština Vojvodine preuzela osnivačka prava kod sredstava informisanja. Međutim, nije dobro, što je ona ta prava dalje prenela na Pokrajinsko izvršno veće. Naime, postojanje novih partija i podrška koju su obezbedili u krugu njihovih potencijalnih birača čini vrlo verovatnom tezu, da Skupština Vojvodine više ne zastupa sve birače u Vojvodini, te ne poseduje dovoljan legitimitet za ovakav korak.

U uslovima koji omogućuju da u prelaznom i politički veoma osetljivom periodu Pokrajinsko izvršno veće u svojim aktivnostima zastupa samo ili prevashodno interes vladajuće stranke, koja se zatekla u toj funkciji, Skupština nije trebala da se odrekne prava u odnosu na glasila javnog informisanja.

4. Sada, kada je Pokrajinsko izvršno veće steklo pravo, da odredi generalnu liniju u uređivačkoj politici pojedinih redakcija, Savet Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara ističe svoju zainteresovanost u dva pravca:

- neophodno je prisustvo određenog broja predstavnika ove Zajednice u savetima, koji će se imenovati za pojedina glasila koja svoju funkciju obavljaju na mađarskom jeziku;

- treba postići dogovor zainteresovanih, da Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara dobije odgovarajući prostor za samostalno objavljivanje autentičnih tekstova o radu Zajednice u svim glasilima koja svoju funkciju obavljaju na mađarskom jeziku.

Pozitivno rešenje ovih zahteva bi svakako značilo nov korak u procesu demokratizacije javnog života u Vojvodini. Realizacija kolektivnih interesa mađarske nacionalne manjine u skladu sa iznetim predlozima predstavljala bi dokaz širokim slojevima vojvođanskih Mađara, da aktuelna politička vlast ne sužava njihova prava, i da je spremna da uvaži njihove interese.