pravokutnik

pravokutnik.tk

: : START	: : TEME	: : FOTO	: : SKRIPTE	: : OUT OF FAX
: : E-MAIL	: : EKIPA	: : OGLASI	: : LINKOVI	: : ARHIVA

VRIJEDIŠ - KOLIKO JEZIKA GOVORIŠ

Strani jezici na faxu

Robierre obožava strane jezike. I živcira ga ignorancija i nebriga u društvu, na faxu. Njegova priča o jezicima kritika je opće društvene situacije.

Sve kritike i primjedbe šaljite na e-mail adresu robierre_de_cochon@hotmail.com

Hrvatska baš i nije trendy

Na velika se zvona posljednjih mjeseci najavljuje 'revolucija' u hrvatskom školskom sustavu: uvođenje obaveznog učenja engleskog jezika već od početka osnovne škole. Navodno: slijedimo zapadne trendove po kojima se dijete paralelno sa materinjim upoznaje i s prvim svjetskim jezikom. A 'slijediti trendove' kod nas znači činiti ono što je na zapadu bilo trendy i moderno prije desetak do dvadeset godina (možda i više).
Zemlje razvijene zapadne Europe tu su fazu već odavno prošle, pa se engleski jezik u Švedskoj ili Danskoj više ne smatra dobrom kvalifikacijom kandidata pri zapošljavanju. To je nešto što se podrazumijeva kao što se podrazumijeva da znaš čitati i pisati, spojiti se na internet ili napisati text u wordu. Nazovimo to nekim minimalnim prosječnim standardom. Naravno da je nezamislivo da akademski obrazovan građanin (sa završenim fakultetom) ne poznaje ni jedan strani jezik. Od njega se očekuje da se osim engleskog koristi još barem jednim stranim jezikom (najčešće njemačkim, francuskim ili talijanskim).
U Hrvatskoj se posljednjih godina stvaraju gužve u privatnim školama stranih jezika jer su neki (za razliku od države i institucija) shvatili vrijednost komunikacije sa svijetom i ljudima koji nas okružuju. Tradicionalnom hrvatskom izolacionizmu i ksenofobiji kao da pomalo počinju pucati temelji, vjerovatno kao posljedica globalizacije i ulaska stranog kapitala u posljednje dvije do tri godine.

Engleski, njemački i francuski

Pravni fakulet u Zagrebu, baza hrvatskog tradicionalizma najavljuje reforme cijelog sustava studiranja, a navodno će reforma dotaknuti i segment stranih jezika. U kojoj mjeri, još je uvijek nepoznato.
Trenutno se strani jezik uči samo dva semestra ukupno, tj. po jedan semestar u dvije akademske godine. 'Ambicioznijima' se prepušta mogućnost izbora stranog jezika kao izbornog predmeta na trećoj i četvrtoj godini. Ne treba previše zamišljati kako izgleda taj tečaj. Recimo samo da ga studenti završe sa oskudnim znanjem i prosječno dobrom ocijenom u indexu.
Sirotinjski izbor stranih jezika obuhvaća engleski i njemački jezik. Većina studenata izabiru engleski jezik, a tek nekolicina njemački (očito zbog slabog temelja koji su stekli u prethodnom obrazovanju). Kao neobavezni izborni predmet (što znači da možeš slušati predavanja, ali nema ispita i ocijene) od nedavno postoji i francuski jezik. Ipak, mali broj studenata se koristi tim jezikom, pa je zainteresiranost vrlo mala.

Ipak se kreće?

Na katedri stranih jezika ne kriju zadovoljstvo potezima i potporom trenutnog dekana Krapca kod kojeg navodno postoji veliko razumijevanje za potrebe veće afirmacije stranih jezika u nastavi na fakultetu. Napredniji studenti koji uče njemački jezik, primjerice, ove godine počinju pohađati jednosemestralni tečaj njemačkog jezika pod nazivom 'Deutsche Rechtschule' (Njemačka pravna škola). Seminar organiziraju DAAD (njemačka organizacija za obrazovanje u inozemstvu) i IRZ (njemačka strukovna pravna udruga) uz suradnju profesora sa Pravnog fakulteta u Dresdenu koji će održavati predavanja 6 sati tjedno. Na kraju seminara studenti će polagati ispit, a najbolja tri polaznika biti će nagrađena jednogodišnjim stipendijama u Njemačkoj. Ipak, za tu i druge akcije više se može zahvaliti DAAD-u i njemačkoj ambasadi, nego upravi faxa. Njemci su očito prepoznali interese koji postoje u Hrvatskoj posebno s obzirom na činjenicu da preuzimaju sve značajniji dio hrvatskog gospodarstva (bankarstvo, telekomunikacije, turizam), a za to su im potrebni pravnici s dobrim poznavanjem njihova jezika.
Na faxu je ove godine organiziran i ciklus predavanja po metodi profesora Glasera na njemačkom jeziku, a obuhvaćati će sva pravna područja. Ta su predavanja počeli pohađati i mnogi profesori našeg fakulteta.

Mit o različitosti pravnih sustava

Očito ćemo na tom segmentu morati više raditi. Obavezan prvi strani jezik (njemački ili engleski) trebao bi biti uveden na sve četiri godine i oba dva semestra. Bez toga ne može biti napretka. Studentima treba omogućiti da kao drugi strani jezik mogu izabrati i francuski ili talijanski jezik. Talijanski se jezik previše podcjenjuje, unatoč činjenici da veliki dio naše zemlje (Istra i Primorje) gravitira tom području, a i talijanski kapital je odmah nakon njemačkog i austrijskog u samom vrhu hrvatske privrede. Studijska putovanja u druge zemlje također su vrlo rijetka što je sramotno jer se student najbolje može upoznati sa drugim pravnim sustavima tako da uživo doživi zemlju i njene ljude.
Razmjena studenata je kod nas nešto nepoznato i egzotično. U nama susjednim zapadnim zemljama to je osnova svakog akademskog obrazovanja i normalno je da netko tokom jednog studija studira u dvije države. Tako je sa svakim četvrtim studentom Bečkog sveučilišta, dok se kod nas broj takvih studenata mjeri u promilima. Već nas na prvoj godini uvjeravaju naši profesori kako je hrvatski pravni sustav specifičan i kako su drugi europski sustavi u mnogome različiti od našeg. Kao da nam žele reći: nema smisla odlaziti izvan zemlje, učite naše zakone i ostanite u Hrvatskoj. Ta mitologija koja se stvara tokom cijelog našeg akademskog školovanja ima cilj spriječiti kontakte sa svijetom i eventualni odlazak iz zemlje. A istina je daleko drugačija. Europska se zakonodavstva sve više približavaju i sve su sličnija kako teće proces europskih integracija. Isti su procesi i sa našom harmonizacijom propisa u skladu s europskima. Zakonodavstva se, dakle, sve više približavaju. Naši su studenti još uvijek izolirani.

Poznavanje jezika kao bijeg od izolacije

Tek kad vidiš drugačije, možeš tražiti promjene. Ljudi zatvoreni u svoje uske sustave ne vide što se događa u vrlo bliskoj okolini. Zadovoljni su jer ne znaju za bolje. Zato je i poznavanje jezika pretpostavka za suradnju s našim europskim okruženjem. Našem bi fakultetu trebalo biti u interesu da studenti nakon diplome odlaze u strane zemlje kako bi specijalizirali svoje znanje, možda stekli prva radna iskustva i napokon se vratili sa znanjima koja će moći upotrijebiti za razvoj svoje zemlje.
To su znali i stari Rimljani kad su govorili 'da vrijediš onoliko, koliko jezika govoriš'. Nadajmo se da će i naš fax prepoznati izazove pred kojima se nalazimo.