[ Upisi se u knijgu gostiju ] - [Pogledaj knjigu gostiju ]
  

SADRZAJ:

OD NAJSTARIJIH VREMENA... [Banja Luka]  Sasvim je izvijesno da je podrucije danasnje Banjaluke i njezine okolice od pradavnih vremena bilo povoljno za naseljavanje i zivot, o cemu svjedoce arheoloski nalazi pstataka materijalne kulture ljudi koji su nekoc zivjeli ovdje. Tako su na primjer u paleolitskom stanistu na lokalitetu Pecine u Glamocanima otkrivene rukotvorine sa znacajkama epohe mousterien (50.000-35.000 godina PNE). Da je zivot na ovim prostorima tekao i dalje, svjedoce nalazi pri istrazivanju na lokalitetu Brdasce u Laktasima gdje su pronadjeni tragovi kulture iz epohe aurignaciena (34.000-24.000 godina PNE). Podrucije Banjaluke i njezine okolice, bilo je slabo naseljeno u bakarnom dobu, sto je otvaralo mogucnosti novim migracijama kakvi su vec zapljuskivali ove krajeve. Novo stanovnistvo je prodiruci juzno od Save dospjelo do srednjih tokova Vrbasa i Bosne gdje je njihova navala zaustavljena. Novi stanovnici su sa sobom donijeli i neke svoje obicajeu vezi sa kultom pokojnika, sto se prije svega odnosi na spaljivanju posmrtnih ostataka i sahranjivanju u obliku urne.Osim toga, za ovo vrijeme karakteristicno je da se uspostavljaju trgovacke veze sa drugim krajevima i narodima. Rimskim osvajanjima na lijevoj obali Jadrana zapocinje novo poglavlje u historiji danasnje Banjaluke. Godine 6.-9. nove ere je bilo vrijeme panonsko-dalmatinskog ustanka u kojem je i podrucje Banjaluke bilo zahvaceno velikim razaranjima i pustosenjima. Pokoravanjem Ilirskih plemena ukljucujuci i Mezeje koji su naseljavali prostore B.Luke, Rimljani namecu svoju vlast koju su vrsili rimski cinovnici o cemu svijedoci sacuvani natpis "praefectus civitatis Maeze (i orum)" U tom periodu pojavljuju se naselja gradinskog tipa, od kojih su najpoznatiji Gradina u Radmanovcima, Susnjari i Hrvacani. U ravnicarskim zemljoradnickim krajevima susrecu se gospodarske naseobine "villae rusticae". S obzirom da je podrucje Ilirika bilo nemirno, Rimljani podizu vojne logore "castra", od kojih je jedan bio i na podrucju Banjaluke. U tijesnoj vezi s logorima nicu jos dva naselja i to utvrdjenje "Castellum" i civilno gradsko naselje "municipium", prerastavsi s vremenom u trgovacko i proizvodjacko sjediste na poznatoj rimskoj prometnici od Salone do Serviciju. PRVI SPOMEN IMENA BANJALUKA [Banja Luka]  Banjaluka se prvi put pod svojim danasnjim imenom spominje u jednom upustvu ugarskog kralja od 6. februara 1494. godine. Kad je medjutim rijec o prvom spomenu utvrdjenog naselje poznatog pod imenom Banjaluka valja naglasiti da navedena isprava kralja Vladislava II ne predstavlja "banjalucki rodni list" buduci da u njoj nije rijec o kraljevoj namjeri da osnuje grad, odnosno utvrdu istog imena. Umjesto toga, sasvim je izvjesno da je utvrdjeno naselje pod imenom Banjaluka vec nastalo i da je imalo svog kastelana koji se u otezanim uvjetima brine o odbrani grada, uostalom, kao i kastelani preostalih bosanskih-banskih utvrda na podrucju Jajacke banovine, te s toga kralj o njihovu stanju izvjestava najuglednije podanike kraljevstva, sto se odnosi i na banjaluckog kastelana Jurja Mikulasica. POD OSMANSKOM VLASCU [Banja Luka]   Turci su osvojili Banjaluku 1527.godine i u njenu tvrdjavu smjestili svoju posadu. Pod pojmom Banjaluka u to doba se podrazumjevalo naselje Gornji Seher u kojem se nalazila i trvdjava. Od tada se Banjaluka ubrzano razvijala, a narocito se razvijala privredna djelatnost. Ogromna vecina stanovnistva Banjaluke i okolice prima islam, ali su se doseljavali i Muslimani iz drugih bosanskih gradova, narocito Sarajeva i Travnika. Za kratko vrijeme Banjaluka se razvila u vazno trgovako i administrativno sjediste ovoga kraja, a svojedobno i citave Bosne. Medju prvim gradjevinam u gradu, Turci su podigli Carevu dzamiju, ovjekovcisi u ovim krajevima vladavinu Sulejmana Elkanunija (1520-1566) i to u Gornjoseherskoj carsiji. Oko ove dzamije su se po istocnjackom obicaju nizali ducani i zanatske radnje, pa je tako nastala i prva Careva mahala. Ubrzo nicu jos neke mahale poput Tabaci, Kubadagina, Dzaferagina i Hadzibegzade ili Grab mahala. Pravi uspon Banjaluke poceo je kada je ona postala sjediste bosanskog sandzak-bega. Tad su u njoj organizovane opravne i politicke vlasti sireg podrucja. Banjaluka je postala sjediste sandzak-bega oko 1553. u koju je tada dosao bosanski sandzak-beg Sofi Mehmed-pasa. Godine 1580. Bosna posteje elajet i sa sjedistem u Banjaluci. Od tada, Banjaluka je grad u kome se sticu mnogi putevi i u koji dolaze najuglednije licnosti velikog Turskog Carstva. AUSTROUGARSKA VLADAVINA [Banja Luka]  U PRIPREMI ! SVJETSKI RATOVI I PRVA JUGOSLAVIJA [Banja Luka]  U PRIPREMI ! Od 1945.-1990. - DOBA CRVENOG MRAKA [Banja Luka]  U PRIPREMI ! BANJA LUKA U VRIJEME AGRESIJE NA BiH I NJENIH 10 NAJTEZIH GODINA [Banja Luka]  U PRIPREMI !