Click here to add the homepage to your favorites! Dodajte ovu stranicu u svoje favorite!
|
||||||||||
Selam i pozdrav posjetiocima. Ovaj tekst je u moje originalno djelo, nastalo davne 1997. godine. Tekst je namjenski i bio je aktuelan u ternutku nastajanja. Sada je izgubio na ažurnosti, i javlja se potreba za ispravkama ili pisanjem iznova. |
Vodeci racuna o tehnickim mogucnostima savremene nauke ova se granica za sada uzima kao realna. Naravno, kako se u buducnosti nauka bude dalje razvijala, posebno elektronika i druge srodne grane tehnike, ta granica ce se i pomjerati na vece udaljenosti. Unutar vec pomenute oblasti oko naše planete kruži veliki broj vasionskih letjelica, a namjena im je veoma razlicita. Njihova podjela, grubo uzevši, može se saciniti ovako : • instrumentalne, automatizovane kosmicke letjelice i • letjelice koje su namijenjene za let živih bica u kosmos. Prve, instrumentalne, automatizovane kosmicke letjelice su najbrojnije. U tu grupu spadaju: sateliti za naucno istraživanje (u što spada: ispitivanje Zemljinog atmosferskog omotaca, zatim astronomski sateliti i slicno), eksperimentalni i tehnološki sateliti (za provjeru pojedinih teorijskih pretpostavki, usavršavanje letjelica i opreme itd.), i sateliti za primjenu (oblast telekomunikacija, meteorologije, istraživanje novih resursa Zemlje; pomorska, kopnena i vazdušna navigacija, daljinska detekcija u medicini, geodezija itd.). Posebno znacajni za gotovo sve oblasti u vezi svakodnevnih potreba ljudi na Zemlji, su tzv. sateliti za primjenu. Ovi telekomunikacioni satelitski sistemi omogucavaju održavanje veze, telefonskog i drugog saobracaja (mnogobrojni prenosi televizijske slike), i dostigla je granice koje su prije bile samo san pojedinaca. Ovi sistemi su globalni i pokrili su cijelu površinu naše planete. U telekomunikacionim satelitskim sistemima
posebno mjesto pripada satelitima u geostacionarnoj
putanji na udaljenosti od 35800 km od Zemljine površine.
|
